O Banja luci
Banja Luka je moderan evropski grad, prepoznatljiv centar u regionalnom okruženju, utemeljen na ljudskim pravima, u kojem građani i posjetioci imaju jednake mogućnosti da aktivno učestvuju u njegovom životu i u kojem mladi imaju istaknuto mjesto.
Bezbjedna, humana i urbana sredina zdravog života sa bogatim kulturnim i sportskim sadržajima u kojoj se prepoznaju i valorizuju preduzetništvo, znanje, sposobnost i rezultati...
Površina:
1.239 km2
Stanovništvo:
oko 250.000 (po popisu iz 1991. godine - 195.139)
Koordinate:
44o 46’ sjeverno 17o 11’ istočno
Nadmorska visina:
164 m
Klima:
umjereno - kontinentalna (srednja godišnja tepmeratura – 10,7 oC)
Vremenska zona:
srednjoevropska (GMT+1)
Telefonski kod:
+387 51
Valuta:
Konvertibilna marka (KM)
Poštanski broj:
78 000
Bezbjedna, humana i urbana sredina zdravog života sa bogatim kulturnim i sportskim sadržajima u kojoj se prepoznaju i valorizuju preduzetništvo, znanje, sposobnost i rezultati...
Površina:
1.239 km2
Stanovništvo:
oko 250.000 (po popisu iz 1991. godine - 195.139)
Koordinate:
44o 46’ sjeverno 17o 11’ istočno
Nadmorska visina:
164 m
Klima:
umjereno - kontinentalna (srednja godišnja tepmeratura – 10,7 oC)
Vremenska zona:
srednjoevropska (GMT+1)
Telefonski kod:
+387 51
Valuta:
Konvertibilna marka (KM)
Poštanski broj:
78 000
U političko-teritorijalnoj organizaciji prostora Republike Srpske, koja se sastoji od opština i gradova, grad Banja Luka (ranije opština) je najveća političko-teritorijalna jedinica sa površinom od 1.239 kvadratnih kilometara.
Univerzitetski, privredni, finansijski, politički i administrativni je centar Republike Srpske (jednog od dva entiteta u Bosni i Hercegovini) i sa oko 250.000 stanovnika, drugi po veličini grad u BiH.
Banja Luka je smještena u kotlini, na nadmorskoj visini od 164 metra i na prelazu između Dinarskih planina na jugu i Panonskog bazena na sjeveru. Grad pripada srednjoevropskoj vremenskoj zoni (GMT+1) i ima umjereno-kontinentalnu klimu, sa preovladavajućim uticajima panonskog prostora. Srednja godišnja temperatura je 10,7 stepeni Celzijusa, srednja januarska 0,8, dok je srednja julska temperatura 21,3 stepena Celzijusa.
Zbog velikog broja zelenih površina (parkova i aleja), Banja Luka nosi epitet „grad zelenila“. Nazivaju je i „gradom mladih, sporta i kulture“. Banja Luka je nekada bila snažan privredni centar sa razvijenom industrijskom strukturom, a posebno mašinskom, elektro, tekstilnom, prehrambenom i celuloznom. Protekla ratna zbivanja (1992.-1995. g.) i poslijeratna društvena tranzicija uslovili su propadanje većine industrijskih kapaciteta i tržišta.
U poslijeratnom periodu Banja Luka se sve više otvara prema zemljama tržišne ekonomije, a svoju šansu vidi u razvoju trgovine, turizma, poljoprivrede i prehrambene industrije.
Dan grada obilježava se 22. aprila, kada je Banja Luka u Drugom svjetskom ratu oslobođena od fašizma. Slava grada je Spasovdan.
Univerzitetski, privredni, finansijski, politički i administrativni je centar Republike Srpske (jednog od dva entiteta u Bosni i Hercegovini) i sa oko 250.000 stanovnika, drugi po veličini grad u BiH.
Banja Luka je smještena u kotlini, na nadmorskoj visini od 164 metra i na prelazu između Dinarskih planina na jugu i Panonskog bazena na sjeveru. Grad pripada srednjoevropskoj vremenskoj zoni (GMT+1) i ima umjereno-kontinentalnu klimu, sa preovladavajućim uticajima panonskog prostora. Srednja godišnja temperatura je 10,7 stepeni Celzijusa, srednja januarska 0,8, dok je srednja julska temperatura 21,3 stepena Celzijusa.
Zbog velikog broja zelenih površina (parkova i aleja), Banja Luka nosi epitet „grad zelenila“. Nazivaju je i „gradom mladih, sporta i kulture“. Banja Luka je nekada bila snažan privredni centar sa razvijenom industrijskom strukturom, a posebno mašinskom, elektro, tekstilnom, prehrambenom i celuloznom. Protekla ratna zbivanja (1992.-1995. g.) i poslijeratna društvena tranzicija uslovili su propadanje većine industrijskih kapaciteta i tržišta.
U poslijeratnom periodu Banja Luka se sve više otvara prema zemljama tržišne ekonomije, a svoju šansu vidi u razvoju trgovine, turizma, poljoprivrede i prehrambene industrije.
Dan grada obilježava se 22. aprila, kada je Banja Luka u Drugom svjetskom ratu oslobođena od fašizma. Slava grada je Spasovdan.
Područje Banje Luke raspolaže sa izvanrednim turističkim potencijalima. Još srednjovjekovni putopisci opisivali su Banju Luku kao "rajsku dolinu" sa uređenim dvorištima, voćnjacima i prekrasnom prirodom.
Posebno važan prirodni resurs je rijeka Vrbas, koja predstavlja glavni vodotok Banje Luke. Vrbas je rijeka pogodna za sportove na vodi kao što su kajak, rafting i sportski ribolov, a specifičan vrbaski čamac - dajak - daje posebnu atrakciju ovoj rijeci. Veoma značajan resurs predstavljaju i termomineralne vode. U bližoj okolini Banje Luke nalaze se tri termomineralna izvora, čija su se ljekovita svojstva koristila još u antičkom periodu.
U Banjoj Luci se nalaze mnogobrojni kulturno-istorijski spomenici, kao svjedoci prošlog vremena i ljudskog stvaralaštva. Jedan od najpoznatijih takvih spomenika je tvrđava "Kastel", koja se nalazi u samom centru grada.
Banja Luka je grad u kojem se nalaze različite religijske zajednice i njihovi hramovi. Posebno je interesantna srpska pravoslavna crkva "Hrista Spasitelja" u centru grada, kao i cisterijanski samostan u Trapistima. Ovaj grad je 2003. godine posjetio i Papa Jovan Pavle II i to je bila posljednja posjeta pokojnog poglavara Rimokatoličke crkve nekoj zemlji i gradu.
U Banjoj Luci se tokom godine održava veliki broj kulturnih i sportskih manifestacija. Najpoznatije tradicionalne manifestacije su "Ljeto na Vrbasu", "Kočićev zbor", "Banjalučko ljeto", "Neofest", "Kratkofil", i druge.
Banja Luka je do sada bila domaćin mnogim državnim i međunarodnim takmičenjima, a u maju 2009. godine u njoj je organizovano Svjetsko prvenstvo u raftingu.
Posebnu atrakciju predstavlja i okolina grada, sa svojim prirodnim i kulturnim naslijeđem, a u njemu se ističu kanjon Vrbasa i plato Manjače, na samo 12 kilometara od centra grada.
Posebno važan prirodni resurs je rijeka Vrbas, koja predstavlja glavni vodotok Banje Luke. Vrbas je rijeka pogodna za sportove na vodi kao što su kajak, rafting i sportski ribolov, a specifičan vrbaski čamac - dajak - daje posebnu atrakciju ovoj rijeci. Veoma značajan resurs predstavljaju i termomineralne vode. U bližoj okolini Banje Luke nalaze se tri termomineralna izvora, čija su se ljekovita svojstva koristila još u antičkom periodu.
U Banjoj Luci se nalaze mnogobrojni kulturno-istorijski spomenici, kao svjedoci prošlog vremena i ljudskog stvaralaštva. Jedan od najpoznatijih takvih spomenika je tvrđava "Kastel", koja se nalazi u samom centru grada.
Banja Luka je grad u kojem se nalaze različite religijske zajednice i njihovi hramovi. Posebno je interesantna srpska pravoslavna crkva "Hrista Spasitelja" u centru grada, kao i cisterijanski samostan u Trapistima. Ovaj grad je 2003. godine posjetio i Papa Jovan Pavle II i to je bila posljednja posjeta pokojnog poglavara Rimokatoličke crkve nekoj zemlji i gradu.
U Banjoj Luci se tokom godine održava veliki broj kulturnih i sportskih manifestacija. Najpoznatije tradicionalne manifestacije su "Ljeto na Vrbasu", "Kočićev zbor", "Banjalučko ljeto", "Neofest", "Kratkofil", i druge.
Banja Luka je do sada bila domaćin mnogim državnim i međunarodnim takmičenjima, a u maju 2009. godine u njoj je organizovano Svjetsko prvenstvo u raftingu.
Posebnu atrakciju predstavlja i okolina grada, sa svojim prirodnim i kulturnim naslijeđem, a u njemu se ističu kanjon Vrbasa i plato Manjače, na samo 12 kilometara od centra grada.
Banja Luka je univerzitetski grad. U gradu na Vrbasu studenti iz svih krajeva RS, BiH i šire imaju mogućnost da visokoškolsko obrazovanje stiču na Javnom univerzitetu Banja Luka, koji u svom sastavu ima 16 fakulteta i 52 studijska programa. Na Javnom univerzitetu se školuje oko 17.000 studenata. Univerzitet u svom sastavu ima i tri, za razvoj nauke veoma značajne jedinice, a to su: Univertitetski računarski centar, Univerzitetski preduzetnički centar i Institut za genetičke resurse. Na fakultetima postoje i veoma su aktivne studentske organizacije, kao i Studentski parlament.
Banja Luka od pradavnih vremena nosi tragove različitih kultura, koje su se preplitale na ovom prostoru i koje su ostavile veliki broj kulturno-istorijskih spomenika, kao svjedoka različitih epoha i ljudskog stvaralaštva. Najstariji istorijski spomenik u gradu je tvrđava Kastel.
Za noviju istoriju najznačajniji je period uprave bana Svetislava Tise Milosavljevića, koji je zapamćen kao vrijeme procvata i ktitorstva kakvo rijetko koji grad pamti. U vrijeme uprave bana Milosavljevića, banjolučko plodno stvaralaštvo afirmiše poznate kreatore i animatore u oblasti kulture, koji na izbirljivu kulturnu pozornicu grada postavljaju najvrednija ostvarenja.
Za vrijeme uprave bana Milosavljevića nastali su: Banska palača (danas Gradska uprava), Banski dvor, Pozorište (osnovano 1930. godine, a današnje zdanje podignuto 1934. godine), Higijenski zavod, objekti Učiteljske i Poljoprivredne škole, istočno krilo ondašnje Gimnazije, te sedam stambenih zgrada za činovnike (u današnjoj Aleji svetog Save i kod Pošte), a ban nosi ogromne zasluge i za nastanak banjolučkog Gradskog parka sa spomenikom Petru Kočiću, za dogradnju hotela "Bosna", asfaltiranje i osvjetljenje ulica, gradnju Sokolskog doma, Gradske opštine, hotela "Palas" i, uopšte, za sveukupni polet Banje Luke. Narodno pozorište i Etnografski muzej osnovani su 1930. godine. Prvi upravnik Muzeja bio je čuveni slikar Špiro Bocarić. U početku osmišljen kao etnografski, Muzej vremenom povećava fond istorijske i arhivske građe. Ime Dušana Mitrovića zauzima počasno mjesto u pozorišnim analima. Bio je upravnik prvog pozorišnog ansambla, koji se sastojao od desetak glumaca, među kojima su bili Vjekoslav Afrić i Vlado Zeljković.
Odlukom Skupštine opštine Banja Luka od 13. januara 1971. osnovana je i Umjetnička galerija Banja Luka (danas Muzej savremene umjetnosti Republike Srpske).
U gradu Banja Luka se tokom cijele godine organizuju brojne manifestacije iz Kalendara kulturnih manifestacija, u okviru kojih se prezentuju najakutelnija zbivanja iz umjetnosti.
Filmska ostvarenja se prikazuju u multipleksu "Palas", smještenom u samom centru grada, koji ima tri moderno opremljene bioskopske dvorane.
U oblasti kulturno-umjetničkog amaterizma, u Banjoj Luci su najaktivnija sljedeća društva i udruženja: KUD "Veselin Masleša", KUD "Pelagić", KUD "Čajavec", Srpsko pjevačko društvo "Jedinstvo", Ženski hor "Banjalučanke", Gradsko pozorište "Jazavac", Dječji hor "Vrapčići"...
Za noviju istoriju najznačajniji je period uprave bana Svetislava Tise Milosavljevića, koji je zapamćen kao vrijeme procvata i ktitorstva kakvo rijetko koji grad pamti. U vrijeme uprave bana Milosavljevića, banjolučko plodno stvaralaštvo afirmiše poznate kreatore i animatore u oblasti kulture, koji na izbirljivu kulturnu pozornicu grada postavljaju najvrednija ostvarenja.
Za vrijeme uprave bana Milosavljevića nastali su: Banska palača (danas Gradska uprava), Banski dvor, Pozorište (osnovano 1930. godine, a današnje zdanje podignuto 1934. godine), Higijenski zavod, objekti Učiteljske i Poljoprivredne škole, istočno krilo ondašnje Gimnazije, te sedam stambenih zgrada za činovnike (u današnjoj Aleji svetog Save i kod Pošte), a ban nosi ogromne zasluge i za nastanak banjolučkog Gradskog parka sa spomenikom Petru Kočiću, za dogradnju hotela "Bosna", asfaltiranje i osvjetljenje ulica, gradnju Sokolskog doma, Gradske opštine, hotela "Palas" i, uopšte, za sveukupni polet Banje Luke. Narodno pozorište i Etnografski muzej osnovani su 1930. godine. Prvi upravnik Muzeja bio je čuveni slikar Špiro Bocarić. U početku osmišljen kao etnografski, Muzej vremenom povećava fond istorijske i arhivske građe. Ime Dušana Mitrovića zauzima počasno mjesto u pozorišnim analima. Bio je upravnik prvog pozorišnog ansambla, koji se sastojao od desetak glumaca, među kojima su bili Vjekoslav Afrić i Vlado Zeljković.
Odlukom Skupštine opštine Banja Luka od 13. januara 1971. osnovana je i Umjetnička galerija Banja Luka (danas Muzej savremene umjetnosti Republike Srpske).
U gradu Banja Luka se tokom cijele godine organizuju brojne manifestacije iz Kalendara kulturnih manifestacija, u okviru kojih se prezentuju najakutelnija zbivanja iz umjetnosti.
Filmska ostvarenja se prikazuju u multipleksu "Palas", smještenom u samom centru grada, koji ima tri moderno opremljene bioskopske dvorane.
U oblasti kulturno-umjetničkog amaterizma, u Banjoj Luci su najaktivnija sljedeća društva i udruženja: KUD "Veselin Masleša", KUD "Pelagić", KUD "Čajavec", Srpsko pjevačko društvo "Jedinstvo", Ženski hor "Banjalučanke", Gradsko pozorište "Jazavac", Dječji hor "Vrapčići"...
Istorija sporta u Banjoj Luci je počela davno, ali pravu ekspanziju doživljava poslije Drugog svjetskog rata, kada se osnivaju brojni sportski klubovi i udruženja. Iz njih će se kasnije izroditi svjetski asovi koji će širom svijeta pronijeti slavu našeg grada. Zbog toga, sport u Banjoj Luci je imao, ima i imaće posebno mjesto, kao važan segment u razvoju i napretku grada.
Zavidne uspjehe na sportskim takmičenjima postizali su banjalučki bokseri, strijelci, šahisti, padobranci, fudbaleri, biciklisti, kajakaši, košarkaši, i drugi sportisti koji su svom gradu podarili 12 medalja sa Olimpijskih igara (8 zlatnih), 15 medalja sa Svjetskih prvenstava, 6 medalja sa Evropskih prvenstava, 4 sa Univerzijade, 11 sa Mediteranskih igara i 39 sa Balkanskih prvenstava, jednog klupskog prvaka Evrope (Rukometni klub Borac), pobjednika Srednjoevropskog fudbalskog kupa (FK Borac) te brojnih naziva prvaka predhodne Jugoslavije kako u ekipnim tako i u pojedinačnim takmičenjima.
U Banjoj Luci organizovano je i aktivno radi 116 sportskih organizacija u 25 grana sporta. Osim navedenih sportskih organizacija u gradu je organizovano i 26 sportsko – rekreativnih udruženja građana, 7 sportskih organizacija i udruženja invalidnih lica, te 10 gradskih granskih sportskih saveza, 15 sportskih saveza Republike Srpske i 3 sportska saveza Bosne i Hercegovine. Najmasovnija grana sporta je fudbal koji ima 22 sportske organizacije, zatim košarka 14, karate 9, rukomet 7, šah 7, itd.
Na području grada u ukupnoj površini od 283.900 m2 izgrađeno je 110 sportskih objekata, kao samostalnih cjelina, koji obuhvataju 201 sportski teren i uređenu sportsku površinu.
Podaci o broju sportskih organizacija grada u proteklom periodu, potvrđuju kontinuitet u kvantitativnom razvoju sporta grada. Broj sportskih organizacija u posljednih 12 godina kretao se od 27 sportskih organizacija u 1995. godini do 116 sportskih organizacija u 2008. godini.
Da sport ne poznaje granice potvrđuje to da je Banja Luka poslednjih godina bila domaćin brojnim sportistima u okviru međunarodnih sportskih takmičenja kao što su: Evropsko prvenstvo u raftingu, Juniorsko prvenstvo Balakana u atletici, Prvenstvo Balkana u biciklizmu, Prvenstvo Balkana u stonom tenicu za mlade, Medunarodni teniski turnir ATP Challenger, Međunarodni kuglaški turnir "Borac – Banja Luka", Automoto trke na kružnim stazama, Medunarodni turnir u boksu, Međunarnodna biciklistička trka "Banja Luka", Atletska ulična trka "Banja Luka", i mnogi drugi.
U oktobru 2008. godine u Banjoj Luci je održano prvo svjetsko prvenstvo, i to u kuglanju. U 2009. godini grad na Vrbasu bio je domaćin Svjetskog prvenstva u raftingu.
Zavidne uspjehe na sportskim takmičenjima postizali su banjalučki bokseri, strijelci, šahisti, padobranci, fudbaleri, biciklisti, kajakaši, košarkaši, i drugi sportisti koji su svom gradu podarili 12 medalja sa Olimpijskih igara (8 zlatnih), 15 medalja sa Svjetskih prvenstava, 6 medalja sa Evropskih prvenstava, 4 sa Univerzijade, 11 sa Mediteranskih igara i 39 sa Balkanskih prvenstava, jednog klupskog prvaka Evrope (Rukometni klub Borac), pobjednika Srednjoevropskog fudbalskog kupa (FK Borac) te brojnih naziva prvaka predhodne Jugoslavije kako u ekipnim tako i u pojedinačnim takmičenjima.
U Banjoj Luci organizovano je i aktivno radi 116 sportskih organizacija u 25 grana sporta. Osim navedenih sportskih organizacija u gradu je organizovano i 26 sportsko – rekreativnih udruženja građana, 7 sportskih organizacija i udruženja invalidnih lica, te 10 gradskih granskih sportskih saveza, 15 sportskih saveza Republike Srpske i 3 sportska saveza Bosne i Hercegovine. Najmasovnija grana sporta je fudbal koji ima 22 sportske organizacije, zatim košarka 14, karate 9, rukomet 7, šah 7, itd.
Na području grada u ukupnoj površini od 283.900 m2 izgrađeno je 110 sportskih objekata, kao samostalnih cjelina, koji obuhvataju 201 sportski teren i uređenu sportsku površinu.
Podaci o broju sportskih organizacija grada u proteklom periodu, potvrđuju kontinuitet u kvantitativnom razvoju sporta grada. Broj sportskih organizacija u posljednih 12 godina kretao se od 27 sportskih organizacija u 1995. godini do 116 sportskih organizacija u 2008. godini.
Da sport ne poznaje granice potvrđuje to da je Banja Luka poslednjih godina bila domaćin brojnim sportistima u okviru međunarodnih sportskih takmičenja kao što su: Evropsko prvenstvo u raftingu, Juniorsko prvenstvo Balakana u atletici, Prvenstvo Balkana u biciklizmu, Prvenstvo Balkana u stonom tenicu za mlade, Medunarodni teniski turnir ATP Challenger, Međunarodni kuglaški turnir "Borac – Banja Luka", Automoto trke na kružnim stazama, Medunarodni turnir u boksu, Međunarnodna biciklistička trka "Banja Luka", Atletska ulična trka "Banja Luka", i mnogi drugi.
U oktobru 2008. godine u Banjoj Luci je održano prvo svjetsko prvenstvo, i to u kuglanju. U 2009. godini grad na Vrbasu bio je domaćin Svjetskog prvenstva u raftingu.